Bacgroung

Faculdade Economia

STRUTURA FACULDADE ECONOMIA

PROFILE FACULDADE ECONOMIA

Universidade Oriental Timor Lorosa’e (UNITAL). Hari’i no eziste iha tinan 2002.
Objetivu harii Universidade ida ne’e mai husi ezizensia joventude Timor Leste ne’ebe difisil atu
asesu ba edukasaun iha nivel universidade liu–liu universidade publiku, no seidauk iha
universidade privadu ne’ebe adekuadu iha tempu ne’eba hodi akumula estudante sira. Hare ba
kestaun hirak ne’e,depois Timor Leste nia independensia iha tinan 2002, aman veteranu 24 anos
balun, hahu iha hanoin atu harii instituisaun professional ida ho naran, UNICON ne’ebe ohin
loron transforma fali ba UNITAL Objetivu princapal husi hanoin ida ne’e, mak atu oinsa bele
fasilita ita nia oan, alin sira hotu ne’ebe ekonomikamente marzinalizadu ka kbiit laek. Ho hanoin
ida ne’e maka iha tinan 2002 aman veteranu sira hahu loke ensenu superior ida naran
Universidade Continental ou ho naran badak (Unicon). Ho konjuntura politiku ne’ebe
dinamizmu, implika governu tenke troka malu kaer ukun. Dinamika ida ne’e impoin aman
veteranu sira nia hanoin atu bele dezenvolve diak liu tan instituisaun ida ne’e, nune’e iha tinan
2003, aman veteranu sira hahu muda Instituisaun ida ne’e mai Becora Centru Dili Leste no
konsege muda instituisaun ida ne’e ba naran Universidade Oriental Timor Lorosa’e (UNITAL).

Fundasaun Assuwain Timor Loro Sa’e (FUNATIL) mos iha hanoin katak, atu hasai povu
ida ne’e husi nakukun ba naroman, presiza ita hotu nia esforsu no hakaas an, hodi kria centru
profesional ruma, nune’e bele kompleta saida mak durante ne’e ita hotu mehi, tanba rai liberta
ona, povu mak sedauk liberta. Hanoin ida ne’e mak aman veteranu sira kontinua luta, hamutuk
ho kolega, belun professional sira hodi hari no dezenvolve UNITAL mai to agora mezmu
enfrenta obstaklu no dezafiu oin-oin, Sira nia esforsu atu kompleta deit mehi ne’ebe sira kuda
kedas iha tempu liu ba.

Fakuldade Ekonomia hari’i ho Departementutolu (3) mak hanesan ; Departemento
Contabilidade, Departemento Bankaria. Departamento Gestao. Departamento Bancaria labele
kontinua tanba prosesu aulas etapa premeirulabele lao ho razaun laiha rekursu ne’ebe sufisiente
atu bele apoio departemento ida ne’e. Ho hanoin ida ne’e mak dosentes ne’ebe hanorin iha

faculdade economia komesa fo hanoin ba estudantes economia sira atu hili fali Departemnto
Estudo Dezenvolvimento hodi substitui Departamentu Bancaria ho total estudantes hamutuk 76
pessoas ne’ebe fahe ba klase rua kada klase 38 pesoas. Haree ba evolusaun siensia no nesesidade
umanu ba turismu ohin loron, mak Fakuldade Ekonomia hamosu tan Departamentu Turistika iha
2013 atu responde ba nesesidade hirak nee. Ema ne’ebe Xefia fakuldade ka Dekano ekonomia
momentu ne’eba mak senhor Abilio Diogu SE, Vice Dekano assuntu Akademika mak senhor
Filomeno Dias Quintas SE, Vice dekanu Assuntu Financas mak senhor Antonia Soares dacosta
SE no senhora Sezaltinha da Cruz nudar Sekretaria Fakuldade Ekonomia. Dosentes parte tempu
sira seluk mak hanesan; Yuli Fernandes, Alarico Da Costa, Mateus Ximenes, Agusto Pereira
Antonio Carceres no seluk seluk.

Fakuldade ekonomia Eziste ho kondisaun fasilidades, rekursu humanu ne’ebe la-
sufisiente, maibe konsege fo graduasaun ba estudantes sira hahu husi premeiru mai to agora
hamutuk ba dala VIII ona, ho total estudantes graduadu hamutuk 905 graduadu (atus sia lima).

Fakuldade ekonomia hari’i ho vizaun no misaun ne’ebe que diferente ho universidade no
instituisaun superior sira seluk iha Timor Leste. Iha tempu ne’eba rekursu humanu ho nivel
mestradu la sufisiente, maioria dosente iha deit nivel Licienciatura (S1), maibe sira kosenge jere
fakuldade ekonomia ida ne’e ho diak. Hare ba evulusaun siensia no ensinu ne’ebe komesa
avanca lalais tebes no presiza tau atensaun ba kualidade, governu hahu estabelese ekipa
independente ida atu bele avalia servisu hotu-hotu, atu nune’e bele hasa’e kualidade diak liu hodi
bele compete ho universidade sira seluk iha nasional no mos internasional. Ekipa independente
ida ne’e mak naran ANAAA. Nia servisu mak atu garante kualidade ensenu superior iha Timor
Leste.

Fakuldade ekonomia mos hanesan parte ida husi prosesu avaliasaun ANAAA, ho
rekomendasaun no sujestaun hirak ne’ebe mai husi ANAAA maka fakuldade ekonomia hahu
hadiak nia rekursu humanu liu husi haruka dosentes ou bolseiro sira ba kontinua sira nia estudu
iha nivel mestrado ho speransa ida katak, bain hira sira fila mai atu bele ajuda no apoiu prosesu
aprendijazen iha fakuldade ekonomia.Rekursu Humanus Fakuldade ekonomia iha tinan 2002 mai
to 2022 mak hanesan tuir mai ne,e (Sura husi Tinan 5 ba Kotuk);

  1. Departemento Gestao Geral Docente Hamutuk 16
  2. Departemento Contabilidade 9
  3. Departemento CEED3
  4. Departemento Turismu 10

Fakuldade no departemento nia mehi ba oin :

  1. Presija halo kapasitasaun ba dosentes sira.
  2. Fo valor ba dosentes sira nebe maka didika nia a’an iha fakuldade no departemento sira.
  3. Tulun no apoio dosentes sira atu bele kontinua sira nia studu.
  4. Presija apoio tan material sira ne’ebe fakuldade no departemento sira presija, liu-liu liga
    ba laboratorium.
  5. Rekrutamento tan ba departemento sira ne’ebe maka sei presija dosentes
  6. Nivel salario.
    Atu garante kualidade no sustentabilidade ekonomia no departemento sira ba future nebe que
    diak liu, ami mensiona indikadores nen (6) hanesan fator nebe sempre impede prosesu hirak ne’e
    hotu.

Vizaun, Misaun, Objetivo no Valor
Vizaun

Vizaun husi fakuldade de Ekonomia e Negosio maka “Sai nudar Fakuldade ne’ebé excelente
iha area ekonomia, business no emprendeedorismo hodi fornese rekursu humanu ne’ebe
kompetente no profesional hodi kompete iha nivel nasional no internasional”.

Misaun

  1. Implementa edukasaun no ensinu ho kualidade a’as hodi fornese graduado ne’ebe
    kompetente iha area buiness no emprendeedorismu.
  2. Implementa peskiza no dezenvolvimentu iha area siensia ekonomia, business noemprendeedorismo.
  3. Implementa dedikasaun ba sosiadade hanesan meius ida iha area siensia ekonomia,business no emprendeedorismo.
  4. Dezenvolve kooperasaun ho parseiru sira.

Objetivo

  1. Produs graduadu iha area economia, business no entrepreneurship ne’ebe kompetente no
    profesional.
  2. Produs produtu no trabalho sientifiku ne’ebe apoiu siensia iha area economia, business no entrepreneurship.
  3. Produs dedikasaun ba komunidade liu husi siensia economia, business noentrepreneurship
  4. Produs koperasaun ho parte hotu-hotu hodi lori fakuldade ekonomia no business hoprespetiva global.

Alvu Geral no Espesifiku.

Prepara no Fornese Rekursu Humanu ne’ebe kompetente no professional ho
espesialidade oin-oin iha area ekonomia.

Alvu Espesifiku Fakuldade Ekonomia

  1. Prepara rekursus humanu ne’ebe kompetente no Profesional iha area Ekonomia, Gestao
    no Negosio.
  2. Prepara rekursus Humanu ne’ebe kompetente no Profesional atu sai emprezario no
    Gestor ne’ebe kualifikado.
  3. Prepara Rekursu Humanu ne’ebe Kompetente no Profesional atu sai auditor interna no
    external.
  4. Prepara Rekursu Humanu ne’ebe Kompetente no Profesional iha area Gestaun de
    Turismu no Hotelaria.