Bacgroung

Departamentu Informatika e Computacão

ENGINERIA DELFIM DA SILVA,L.COM

CHEFE DEPARTAMENTO

CORPU DOCENTE INFORMATIKA E COMPUTACAO

  • Juvinal Ximenes Guterres,S.KOM.,M.KOM
  • Anita Guterres,S.KOM.,M.KOM
  • Jacinto de Fatima Sales, S.KOM
  • Domingas Soares, S.KOM

Visaun

Organizasaun ida-idak iha objetivu ne ‘ebé sira hakarak atinje iha loron ruma, ne’ ebé prevee iha vizaun organizasaun ne ‘e nian. Iha ninia vizaun tomak, Programa Estudu Enjeñaria Informátika mak:

Atu sai hanesan Programa Estudu Enjeñaria Informátika ida ho kompetitividade nasional no internasional iha 2025, iha área peskiza, dezenvolve informasaun no teknolojia komunikasaun, nune’ e mos graduadu sira ne ‘ebé produz graduadu sira ne’ ebé inovativu, kreativu no iha espíritu entrepreneurship

2. Misaun

 Atu asegura katak vizaun ne ‘e atinji duni, pasu sira ne’ ebé mak tenke foti hanesan deskreve iha misaun programa estudu enjeñaria informátika hanesan tuir mai ne ‘e:

  1. Organiza edukasaun ho padraun nasionál hodi prodús graduadu sira hosi Enjiñaria Informatíka ne ‘ebé kompetitivu, iha karákter noble, iha espíritu emprendedór, profisionál, no mestre teknolojia informasaun ne’ ebé foun liu.
  2. Atu dezenvolve sentru peskiza ida ho kualidade diak iha enjeñaria informasaun no kualidade inter-sektoral, nasional no internasional, atualizadu, no fo benefisiu ba komunidade tomak
  3. Hala ‘o servisu komunitáriu bazeia ba rezultadu peskiza atu nune’ e bele hadi ‘a kualidade sosiedade nian.
  4. Dezenvolve kooperasaun ho instituisoens oioin iha uma no iha rai liur Hametin rekursu umanu no efikásia institusionál.    

3.Objectivo

  1. Implementa kurríkulu baze IQF-no fornese rekursu umanu no fasilidade sira tuir padraun sira ne ‘ebé apoia prosesu hanorin no aprendizajen ne’ ebé konduzivu.
  2. Prodús graduadu sira ne ‘ebé iha padraun kompeténsia nian ne’ ebé kompetitivu, iha karákter nobre, iha espíritu emprezariál, profisionál no mestre teknolojia informasaun nian ne ‘ebé foun liu.
  3. Kria sentru peskiza ida ne’ ebé exelente iha área enjeñaria informasaun nian ne ‘ebé fó apoiu ba implementasaun peskiza transfronteirisia nian
  4. Produz publikasaun, direitu propriedade intelektual, teknolojia apropriadu ba kualidade nasional no internasional.
  5. Dissemina rezultadu peskiza sira neebé fó benefísiu barak iha sosiedade atu hadia kualidade sosiedade.
  6. Hasae kooperasaun iha área edukasaun superiór la halo aat ba instituisaun doméstika no estranjeiru oioin
  7. Hasae kualifikasaun no profesionalizmu ba edukadór no pesoál edukasaun sira. Hadi’ a fasilidade institusional sira, kria ambiente akadémiku ida ne ‘ebé kondusivu no akuntabilidade institusional.

4. Sistema de Gestaun

Iha estrutura organizasionál Fakuldade Enjeñaria nian, PSTI mak sai nu ‘udar liña komandu departamentu Enjeñaria Informatika nian, ba funsaun sira administrasaun akadémika nian no organiza atividade aat sira. Jestaun ba programa estudu nee halao tuir SOP neebé estabelese ona no responsabiliza atu relata ba lideransa Departamentu Informatika e computasaun, no Dekanu Fakuldade Enjiñaria hanesan lider diak liu hosi unidade servisu. Liu tan, iha nivel Universidade nian, sei hakerek iha dokumentu Planu Estratéjiku Universidade Sam nian.

Koordenadór Programa Estudu nian

  • Koordenadora programa estudu nian iha knaar prinsipál no autoridade atu hala ‘o atividade iha área edukasaun/ensinu, peskiza, no servisu komunitáriu ne’ ebé iha nia implementasaun bele koordena ho Diretor departementu no director Laboratóriu ba implementasaun di ‘ak atividade hirak ne’ e nian.
  • Aleinde ne ‘e, koordenadora programa Estudu nian iha devér prinsipál sira iha área sira seluk.
  • Detallu kona-ba knaar prinsipál no autoridade sira koordenadór programa estudu nian bele deskreve hanesan tuir mai ne’ e:
  1. Ba area tres pilares akademico
  • Dezenvolve no revee kurríkulu, semester aprende planu, dezeñu serbisu no deskreve materiál aprendizajen Prepara oráriu klase ida ba kada semester Koordenadór ba determinasaun dosente, supervizór akadémiku sira, supervizór servisu prátiku, no supervizór projetu finál ho Prezidente KDK.
  • Halo avaliasaun ba prosesu hanorin no aprendizajen Monitorizasaun ba prosesu hanorin no aprendizajen. Enkoraja no fasilita dosente sira atu atende semináriu no halao atividade peskiza.
  • Enkoraja no fasilita dosente sira atu hola parte iha treinamentu atu hasae liu tan Koordenadór ba kompeténsia sientífika neebé prejudika atividade ida ho Diretor Departamentu.
  1. Asuntu estudante sira nian

 Servisu administrasaun eskolár Fasilita estudante sira atu hala ‘o atividade serbisu prátika no sertifikasaun ba atividade sira estudante nian iha área akadémiku no la’ ós universitáriu fahe regra sira ba prosesu hanorin no aprendizajen

  1. Administrasaun no jestaun:

Kordena implementasaun tarefa administrativu ba pesoal edukasaun sira avalia kualidade interna programa estudu nian Halo relatóriu kona-ba dezempeñu

Jestaun Sistema

Programa departementu informatika e computasaun nian funsiona no sistema jestaun operasionál uza aprosimasaun jestaun hirak tuir mai ne ‘e:

Planu, Funsionalmente hatudu iha preparasaun ka ajustamentu ba programa estudu nia planu estratejiku (Renstra), no planus programa servisu anual tuir nesesidade. Iha inísiu kada tinan koordenadór programa estudu nian prepara ezbosu ida kona-ba planu programa servisu nian, ne ‘ebé tuirmai diskute no determina iha sorumutuk iha inísiu semester nian. Planu servisu ba programa estudu ne’ ebé konkorda tiha ona iha sorumutuk programa estudu nian iha inísiu semester nian sei aprezenta ba Xefe Departamentu ne ‘ebé integra iha planu anuál servisu ministériu nian, ne’ ebé sei diskute no deside iha sorumutuk Departamentu nian atu sai hanesan departamentu nia planu anuál servisu nian. Xefe departamentu nee ikus mai hatoo planu servisu iha nivel fakuldade iha reuniaun serbisu neebé sei halao tinan-tinan. Xefe fakuldade submete planu servisu nian ba lideransa Universidade nian liuhosi Departamentu Planeamentu, Kooperasaun no Informasaun iha Universidade oriental timor lorosae, ne ‘ebé sei diskuti iha sorumutuk serbisu Universidade nian. Determinasaun ba planu no programa servisu nian sira aliña ho vizaun, misaun, meta no objetivu sira husi universidade no dokumentu Planu Estratéjiku ba tinan 2013-2023 husi Universidade.

Organiza: Programa departementu informatika e computasaun lidera husi kordenadór programa estudu ida ne ‘ebé organiza hamutuk ho lideransa Departamentu Enjiñaria Informatika inklui dosente permanente sira iha programa estudu ne’ e Atu refere ba estrutura orgánika prinsipál Fakuldade Enjeñaria nian, mak organiza funsaun organiza husi koordenadór programa estudu nian mak atu relata implementasaun sira-nia devér sira ba Diretor departamentu sira no koordena knaar hirak ne ‘ebé mak tenke hala’ o husi pesoál edukasaun no grupu dosente espesialista sira . Oras ne ‘e daudaun, Programa departementu informatika e computasaun sei kompostu husi empreza haat, hanesan Enjeñaria Software, Networking, Teknolojia Informasaun no Komunikasaun, Teknolojia baze Dadus  no Multimédia gráfika sira. Determinasaun ne’ e bazeia ba Dekretu Dekanu ne ‘ebé sei fó sai tinan-tinan. Liután, kordenadór programa estudu nian iha knaar atu koordena atividade hanorin no aprendizajen, dosente, matadalan akadémiku, matadalan ba alunu sira kona-ba tese mak koloka no halo avaliasaun ba estudu estudante sira tuir regulamentu aplikavel sira. Dosente sira neebé mak serbisu iha kursu nee mak diskute iha reuniaun sira, no mós determina servisu-todan ba dosente sira iha dosente, tese no matadalan akadémiku. Programa estudu mos responsavel ba preparasaun periodiku no evaluasaun ba kurikulu programa estudu. Atu jere servisu akadémiku sira iha programa estudu ne’ e, kordenadór programa estudu nian hetan asisténsia ho servisu informasaun akadémika kona-ba alokasaun rekursu sira. Iha nivel universidade nian, estudu kona-ba kualidade aprendizajen nian ne ‘ebé Institutu Dezenvolvimentu no Dezenvolvimentu Aprendizajen hala’ o tinan-tinan programa atu hadi ‘a no dezenvolve aprendizajen ba funsionáriu ensinu hotu-hotu. Entretantu, peskiza no atividade servisu komunitáriu ne’ e hala ‘o hosi Institutu Peskiza no Servisu Komunitáriu.

Funsionáriu, ne ‘ebé fó kompeténsia ba pesoál administrativu no profesór sira atu bele hala’ o sira-nia knaar tuir sira-nia knaar no funsaun prinsipál sira. Iha kontestu prosesu rekrutamentu ba dosente ka pesoál edukasaun, kordenadór programa estudu nee fo input kona-ba númeru formasaun, kualifikasaun sientífika/kompeténsia tuir programa estudu, no mós edukasaun mínimu neebé presiza ba nivel universidade liu hosi Dekanu Fakuldade Enjiñaria tuir nesesidade programa estudu iha futuru no bazeia ba regra aplikavel sira. Prosesu selesaun nee totalmente halao husi Universidade. Iha kazu ida-ne ‘e, ba pesoál dosente, prefere liu ho antesedente enjeñaria informátika, presiza formatu ne’ ebé determina ona hodi konsidera númeru estudante, ho edukasaun mínimu S2. Kona-ba pesoál edukasaun sira, ajusta ba nesesidade sira, maibé edukasaun mínima mak D3. Ba nesesidade pesoal administrasaun nian, ida nee relativamente laos problema ida tamba bele fasilita diretamente husi jestaun fakuldade nian. Jestaun rekursu umanu iha nivel universidade ne ‘e hala’ o hosi departamentu pesoál iha universidade no bele hetan asesu online. Hadi ‘a kualidade no kompeténsia dosente sira nian orienta liu ba esforsu atu aumenta téknolojia no teknolojia, no profisionalizmu hodi hala’ o atividade sira prosesu aprendizajen nian no avalia rezultadu aprendizajen nian liuhusi estudu doutoradu sira seluk (S3), sorumutuk sientífiku sira (semináriu no workshop sira), kursu sira, formasaun, sertifikasaun no workshops. Nune ‘e mós atu dezenvolve kualidade pesoál edukasaun nian. Liu tan, kona-ba formasaun ba dosente no pesoál edukasaun sira no mós funsionáriu administrativu sira, sei hala’ o liu hosi fó prémiu ba sira ne ‘ebé iha kualifikasaun no sansaun ba ema sira ne’ ebé viola regulamentu sira ne ‘ebé aplika. Liu tan, iha relasaun ho Programa departementu informatika e computasaun.

Lidera, embusmentu ne ‘e hala’ o hodi hala ‘o knar funsionáriu hotu-hotu nian, tantu dosente no pesoál edukasaun sira, bele hala’ o sira nia kna ‘ar prinsipál no funsaun ho di’ ak. Iha kazu ida-ne ‘e, kordenadór programa estudu nian tenke sai ezemplu di’ ak kona-ba disiplina no iha responsabilidade tomak atu hala ‘o ninia knaar no funsaun prinsipál sira. Nune’ e mós, bainhira fó knaar ba funsionáriu sira, ida-ne ‘e hala’ o bazeia ba instrusaun ne ‘ebé klaru ba funsionáriu sira ne’ ebé sei hala ‘o serbisu ne’ e. Monitorizasaun ba implementasaun atividade sira iha programa estudu hala ‘o loroloron, semana no fulan. Liu tan, atividade sira ne’ ebé mak hala ‘o ona husi Programa departementu informatika e computasaun hetan avaliasaun periódiku husi Unidade Garantia Kualidade Fakuldade nian no relata ona ba Institutu Garantia Kualidade no Unidade Supervisaun Interna iha nível Universidade nian.

Kontrola, funsaun kontrolu nian ba implementasaun programa servisu nian iha Programa departementu informatika e computasaun halao periodikamente neebé refere ba sistema monitorizasaun no avaliasaun (osan) hosi programa estudu neebé ninia supervizaun mak iha Diretor departamentu enjeñaria Informatika nian. Kontrolu no avaliasaun ne ‘e ninia objetivu mak atu garante konformidade entre rezultadu husi atividade sira ho objetivu no padraun hirak ne’ ebé estabelese tiha ona. Ho razaun ida ne ‘e, osan ne’ e hala ‘o bazeia ba komponente hotu-hotu husi ensinu superiór, atividade estudante nian no sira nia komponente apoiu liu husi servisu halao iha departemntu no Implementasaun nee halao husi Unidade Garantia Kualidade iha nivel fakuldade no relata ba Institutu Garantia Kualidade iha nivel universidade. Atu halo monitorizasaun no avaliasaun ba atividade sira husi pesoál dosente iha departementu informatika e computasaun nian, sei hala’ o kada semestre liuhosi halo relatóriu dezempeñu dosente sira nian no manuál iha formálmente kopia ne ‘ebé hato’ o ba xefe departamentu no hafoin haruka ba fakuldade no universidade sira iha, Avaliasaun ba aprende hosi estudante sira hala ‘o online kada semester liuhosi website (https://fe-dic.info) Avaliasaun aprendizajen ida-ne’ e jere hosi iha nivel universidade.

Curicullu Departamentu informatika e Computacao

Semester I

CódigoDisciplinasUCS
DEIC.NG.01Lingua Portugeus I3
DEIC.NG.02Lingua Tetum I3
DEIC.NG.03Lingua Englesa I3
DEIC.NG.04Cidadania3
DEIC.NG.05Historia e Cultura de Timor Leste3
DEIC.NG.06Introdução á Informatica e ao Komputador3
DEIC.NE.01Cálcolu I4
DEIC.NE.02Experencia Basico De Hadware5

Semester II

CódigoDisciplinasUCS
DEIC.NE.03Fisica 4
DEIC.NG.07Lingua Portugeus II 3
DEIC.NG.08Lingua Tetum II 3
DEIC.NG.09Lingua Englesa II 3
DEIC.NG.11Lingua Indonesia 3
DEIC.NE.04Calculu II 4
DEIC.NE.05Sistema Operasional 4
DEIC.NE.06Logaritma & Programa Básica 4

Semester III

UCS
DEIC.EP.07Intrudução ao Sistema de Informação4
DEIC.EP.08Logica Matematica 4
DEIC.NE.09Intruidasaun Base de Dadus 4
DEIC.NE.10Programa Visual Basico I 4
DEIC.ES.11Arquitectura e Organização de Computador 5
DEIC.NE.12Multimedia 6
DEIC.EP.13Interação Humana e Computador 4

SEMESTRE IV

CódigoDisciplinasUCS
CTEI.EP.14Técnic Digital 4
CTEI.EP.15Ética Profesi 4
CTEI.EP.16Probabidade e Estatistika 4
CTEI.EP.17Redes Computadores 5
CTEI.EP.18Análise de Sistema de Informação 6
CTEI.EP.19Sistema Base de Dadus 4
CTEI.EP.20Programa Berorientasi Objecto 4

Semester V

CódigoDisciplinasUCS
CTEI.ES.21Metodologia de Pesquesa 4
CTEI.EP.22Programa Visual Basico II 4
CTEI.ES.23Sistema Apoio Desijaun 5
CTEI.ES.24Tecnica de Pesquisa de Operação/T.R.O 4
CTEI.ES.25Estrutura de Dadus 4
CTEI.ES.26Web I 5
CTEI.ES.27Sistema Distribusi 5

Semester VI

CódigoDisciplinasUCS
CTEI.ES.28Gestaun de Sistema Base de Dadus 4
CTEI.ES.29Engenharia de Software(RPL) 4
CTEI.ES.30Comunicação Base de Dadus /Comdt 4
CTEI.ES.31Seguransa Rede Computadores 5
CTEI.NG.10Empreneendedoresmo 4
CTEI.EP.32Trabalho Prática(KP) 6
CTEI.ES.33Gestão de Sistema Informação 4

SEMESTRE VII

CódigoDisciplinasUCS
CTEI.ES.34Metodo Reservatorio 4
CTEI.ES.35Programa de Web II 5
CTEI.ES.36Projecto de Sistema de Informação 4
CTEI.ES.37Engenharia de Compilação 4
CTEI.ES.38Microprssesor & Interfaces 4
CTEI.NG.12Servisu Comunitario 6
CTEI.ES.39Delphi 4

SEMESTRE VIII

CódigoDisciplinasUCS
CTEI.ES.40 Data Mini
CTEI.ES.41Reportage Final/Seminar
CTEI.ES.42Sistema Operasão Server
CTEI.ES.43Computasaun Mobile

Profesaun Graduadus Teknik Informatika ba Gerasaun Milenial

Teknika informatika nurdar disiplina ciencia komputador katak dadus no inofmasaun ba makina komputador. Informatika estuta konaba strutura, lalaok,interaksaun sistsema neeb utiliza hodi akumula dadus, prosesu, rai dadus no mos fo sai hanesan iniformasaun

Graduadus teknika infomatika persija tebes iha era globalizasaun agora, neebe nakonu ho teknologia no informasaun, graduadus ciencia komputador sai hanesa espesialista ba operasaun, aplikasaun komputador nunee hafasil servisu sira tamba digitalisasaun ona. Empreza hotu hotu depende ba teknoloogia hodi halo operasaun iha kompanha nacional no internacional,empreza publika no privadu, teknologia informasaun neebe sempre iha dezemvolve ba beibeik enta persija mos em profesionalismu sira hodi halo operasaun ba teknologia no informasaun iha organizasaun, industria, esmpreza hodi desemvolve software.

Servisu barak mak kria tamba spesialidade IT mak hanesan:

Programmer